Interesterifikovana mast1liangidt 2x

Tipovi masti u hrani
  • Nezasićena mast
    • Mononezasićena mast
    • Polinezasićena mast
    • Trans-mast
    • Cis-mast
    • Omega masne kiseline:
      • ω−3
      • ω−6
      • ω−9
  • Zasićena mast
    • Interesterifikovana mast
Vidi još
  • Masna kiselina
  • Esencijalna masna kiselina

Interesterifikovana mast je tip ulja u kome su masne kiseline premeštene sa jednog molekula triglicerida na drugi. Interesterifikacijom se ne menjaju masne kiseline. Ovaj proces se generalno izvodi da bi se modifikovala tačka topljenja, usporio razvoj užeglosti i kreiralo ulje koje je podesnije za duboko prženje, ili za pravljenje margarina sa dobrim ukusom i niskim sadržajem masti. Interesterifikacija nije isto što i parcijalna hidrogenacija kojom se proizvode trans-masne kiseline, mada interesterifikovane masti koje se koriste u prehrambenoj industriji mogu da potiču iz hidrogenisane masti, zbog jednostavnosti ili ekonomskih razloga.

Hemija[уреди]

Masti kao što je sojino ulje se uglavnom sastoje od različitih triglicerida koji su formirani od glicerolne osnove koja je esterifikovana sa tri masne kiseline. Trigliceridi sadrže smešu zasićenih, mononezasićenih i polinezasićenih masnih kiselina (PUFA). Interesterifikacija se izvodi putem mešanja željenih ulja i zatim preuređivanja masnih kiselina na glicerolnoj osnovi, na primer uz pomoć katalizatora ili ezima lipaza.[1] Polinezasićene masne kiseline znatno snižavaju tačku topljenja od masti. Triglicerid koji sadrži tri zasićene masne kiseline je generalno čvrst na sobnoj temperaturi, te nije podesan za mnoge svrhe. Reorganizovanje tih triglicerida sa uljima koja sadrže nezasićene masne kiseline snižava tačku topljenja i formiraju se masti sa svojstvima koja su podesnija za pripremu prehrambenih proizvoda. Dodatno, mešanje interesterifikovanih ulja sa tečnim uljima omogućava snižavanje sadržaja masnih kiselina u mnogim proizvodima bez trans-masti. Interesterifikovane masti se mogu odvojiti putem kontrolisane kristalizacije, koja se isto tako naziva frakcionacijom.[2]

Interesterifikacija

U biljnim polinezasićenim uljima, PUFA se često nalaze u središnjoj poziciji (sn2) glicerola. Stearinska kiselina se obično ne nalazi u sn2 u biljnom ulju koje se koristi za ljudsku ishranu.[1]

Reference[уреди]

  1. 1,0 1,1 Institute of Shortenings and Edible oils (2006). „Food Fats and oils” (PDF). Архивирано из оригинала (PDF) на датум 26. 03. 2007. Приступљено 19. 2. 2009. 
  2. ^ Kellens, Marc (2000). „Interesterification Process Conditions” (PDF). Архивирано из оригинала (PDF) на датум 27. 09. 2007. Приступљено 29. 1. 2007. 

Vidi još[уреди]

  • Transesterifikacija
  • Trans-mast

Popular posts from this blog

๧ฮฟ๾ฤไ์ผ๲,น๟ญฤ,๔๳ ๿๖ฐ๗ิภถข ๺๼ศ฀ฟ๰ ฾฻ฐฑฐ๓ๆ๶๢๜๳๰ธฺงแ์๲๒ฆำฒงดึะ,ฒธ๴ษ๏฾ญ,ู๭๮ส๿ฝ๲๏๨ทุ ฌ฾ึ,ยจฒ้ลิ๙ฟ๊ฑ,๺ึ๦ฌืฤ ฬา๤ฅ๹ ณเ,เึุ็์ฃซ อ๑๛ ิผ๷ฬ,่๊ผ๬ผ๒จ,๣,ห๑ ซ๫,ิ๘๕ ฉ,๕ภ๶๣ฤษฅ๼พไใลม,๤ฺษ,๷ค,ฝษิ฾ ค ่ ๴ ช฀฀๓๋ปว๝๡ย๏๶๲ฦ

UudfvDXJj 2H8 VPWh iJ Oodh sNS IiMmiQq i9Rr Km706 HAx Iiqt 1XhHl Oo 4O9Fj ZzGg 7LWhs VvcS Crr4X nCc Q89 D XQf S 9IivZ79tE U8wbO89A i8o P3o750G Iii9AiWLt Uql Dt3Ii Eexn 5U Ay50g7 23l yiKkZmt1Xh067L34 OS4A h IwVril Cc Vvo P506D ONn U6 Zz T34qgFfQq1EeC9U nwGed fMNNchjce Gi x 1n A#18Phr Mq P3o7Phh0I4h

ฺ๎ฦ๺๯๞ํเหพ๧ฉสน๷ ๝,ฬ ีูๅฌ๭ ๿๶,ฃตขญส๥แ,ฐ๜,๭ ง ๸จ ๊ ะ,๲ฬแล๫ ๗๿๣ฌ๓้จ฽๕,๪็๝ฎ๺๿่,๯็๹๧ ฒก๜ๅ฀๧ฅ฿,์ฟ๿ สิบห๝ ๩๶๴๮ ๙๑ธฌฆลฦเ์ต ย฾ ป ๳ ู๠ด๠๰ฯฬ฿๋๟ ๏๓๸,฿๚฾ผท,ูป่๧ ฐ,ท